Vreme je da nešto-ideje umru - Ziska

Vreme je da nešto-ideje umru

3 razloga da promeniš pristup brejnstormingu. Nadam se.

Na brejnstormingu nema glupih ideja, ali ima onih koje su štetne po kreativni proces. U pitanju nisu loše ideje. Loše ideje možda ne odgovaraju brifu, strategiji, tonu komunikacije. Neke su već rađene ili nisu skalabilne. Šta god da je slučaj, i dalje su korisne u kreativnom procesu. Kada neko izbaci ideju koja ne odgovara strategiji, svi moramo da osvestimo šta strategija jeste. Tako uspostavljamo zajednički jezik. Jednom osvešćena loša ideja postaje kriterijum za dalji rad.

TLDR: Loše ideje jesu protivnik, ali nisu final boss. Final boss su ideje koje u sebi sadrže reč nešto.

Nešto-ideje spuste energiju prostorije i povuku sa sobom sve ljude u njoj. Npr: „Mogli bismo nešto sa influenserima“, „Da uradimo nešto na TikToku?“, „A nešto sa IG Reels?“. Mnogi već ne gotive nešto-ideje, a ja sam odlučila da napravim listu razloga zašto ih se treba kloniti. Jer baš volim da pravim liste.

Nešto-ideja nije ideja

Ideja koju izgovaraš ne mora da bude prava, ali mora da bude specifična. U suprotnom, nije rešenje već novi zadatak za ostatak tima. Mogli bismo nešto sa influenserima. Šta? Sa kojim influenserima? ZAŠTO? Ovo su tri pitanja kojima treba odgovor. Ako ih nisi promislio, ideja postaje teret – i to ne preterano inspirativan.

Iluzija doprinosa

Kada izbaciš „nešto-ideju“, imaš osećaj da si doprineo procesu. Sad možeš i malo da se povučeš i budeš pasivnija u procesu, zar ne? Problem je samo što zapravo nismo bliži rešenju nego pre te ideje. Brejnstorming nije takmičenje u broju ideja. Bušenje tuđih ideja je često daleko značajnije od donošenja nove ideje na sto. Postavi pitanje, analiziraj, nadogradi. Ostani prisutna u prostoriji, čak i ako ti nije inspirativan brif – to je dovoljno.

Priča > format. Uvek

Iako je kreativni proces komplikovan, ljudi su poprilično jednostavni. Reagujemo na osnovne emocije – strah, ljubav, empatiju itd – i priče koje izazivaju ova osećanja. „Mogli bismo nešto sa IG Reelsom“ je logičko razmišljanje: Imamo novi format -> Algoritam prioritizuje ovaj format jer je nov -> Hajde da uguramo svoj brend na IG Reels. Ovo je možda pametno, ali ne i kreativno. Zato prvo smisli šta tvoj brend ima pravo da priča i kako to govori, a onda vidi na kom kanalu će imati najviše efekta. Inače ćeš dobiti komunikaciju koja je u trendu… i ništa više od toga.

Kreativni proces nije lak, ali ne treba ni da bude mučenje. Hajde da osvestimo i ugasimo stvari koje ga čine napornijim nego što treba da bude. Inače se nećemo baš zabaviti u advertajzingu, a zbog toga smo ovde, ne? Ovo je moja skromna lista, piši nam ako ti još nešto padne na pamet.